GRADSKA KNJIŽNICA ZLATAR nekad i danas

U strogom centru Zlatara, u zgradi sagrađenoj davne 1862. godine za potrebe škole, smještena je Gradska knjižnica Zlatar.
Pogledamo li zakratko u povijest, vidjet ćemo da je Zlatar zarana shvatio da dušu jednoga grada čini njegova kultura.
Podatak da je 1. čitaonica u Zlataru osnovana 17. veljače 1873. godine govori u prilog tome. Ta prva čitaonica brojila je 60-tak članova, predsjednik je bio Đuro Rukavina, a smještena je bila u svratištu K lipi. 1883. nakratko je zatvorena, ali već 1891. god. nastavlja radom. Kada je Društvo hrvatskih književnika 1902. i 1903.god. započelo akciju osnivanja knjižnica, Zlatar je već imao svoju knjižnicu koju je vodio učitelj Juraj Kallay.
Iz Laterne magice Slavka Batušića (u Zlataru je 1908. god. pohađao pučku školu) saznajemo:
“Ali u našem je gradiću postojala i prava pravcata čitaonica s knjižnicom. Znao sam da u svratištu K lipi ima posebna soba u kojoj se nalazi ormar s knjigama….Doznao sam i to, da čitaonica ima ipak i svog knjižničara. To je gospodin Šandor s imanja, onaj poznati gospodin s crnom bradom i u haveloku, koji uvijek nosi kapu s kožnim obodom, a ne šešir kao ostali mještani…. U čitaonici je mrak . Gospodin Šandor nešto mrmlja u svoju bradu, a onda ide do prozora , podiže zastore, otvara ih širom. Soba se rasvijetli. Odmah ugledam pred sobom između dva prozora onaj ormar, veliki ormar. Osim njega, stoji u sredini sobe glomazan biljar s nogama poput klavira, njegova je zelena čoha na mnogo mjesta prošupljena i poderana.Naokolo je par stolića s mramornim pločama i nekoliko stolica. Na jednom zidu visi u potamljenoj zlatnoj rami Ljudevit Gaj, naš prosvjetitelj, u bijeloj dolini i s velikom zavinutom sabljom, a na drugom zidu plakat s reklamom za kiselu vodu. I ništa više. “
Politički sukobi narednih godina odražavali su se i na zlatarsku čitaonicu. 8. ožujka 1935. god. čitaonica je nakratko zatvorena. Tri godine nakon zatvaranja zlatarščani pokreću ponovno otvaranje knjižnice u istom prostoru.
50-tih godina dvadesetog stoljeća čitaonica je djelovala u Zagrebačkoj ulici 6 u općinskoj zgradi . Tu je radio gospodin Stanko Mrkoci.
1963. godine osniva se Narodno sveučilište u čiji sastav ulazi Knjižnica i čitaonica s fondom od 1.500 svezaka. Knjižnica je ubrzo prestala djelovati za pučanstvo, ali 70-tih godina dvadesetog stoljeća mladež Zlatara s profesoricom Jasnom Mlakar pokušava organizirati nastavak rada knjižnice.
Do trajnijeg funkcioniranja rada knjižnice nije došlo sve do 29.04.1992. godine kada Zlatar ponovno dobiva svoju knjižnicu. U istom prostoru, dakle u strogom centru Zlatara, od 2005. godine djeluje kao samostalna ustanova.
U današnjoj knjižnici, od samog početka, radi diplomirani knjižničar Lovorka Puklin. U kraćem vremenu ovdje su radili Ana Tumpa, Luka Posarić, Vlasta Futivić (koja je i položila stručni ispit za pomoćnog knjižničara) te od 08.12.2008. Danijela Kruhak – knjižničar.

Gradska knjižnica Zlatar danas je moderna i dobro opremljena, prvenstveno zahvaljujući Ministarstvu kulture, gradskim strukturama vlasti te rezultatima rada. Na prostoru od 180 četvornih metara smješteno je 26000 svezaka knjižne građe. Godišnje se upisuje oko 1500 članova. Dječji odjel raspolaže fondom od 6200 svezaka. U istom prostoru nalazi se i čitaonica s igraonicom te računalo za edukaciju i igrice. Tu se odvijaju i razne pedagoško animatorske akcije (pričanje priča, izložbe, natjecanja, likovne radionice) dok zidove odjela uvijek krase dječji radovi. Odjel za odrasle raspolaže sa 20000 svezaka znanstvene i beletrističke literature. Da bi članovi knjižnice dobili kvalitetnu informaciju, svu potrebnu pomoć i literaturu nastojimo pratiti nova izdanja kao i bogatiti fond priručne literature. Studijska čitaonica, u ovom trenutku, broji 500-njak svezaka. Kao uslugu nudimo članovima korištenje računala za pristup internetu. Čitaonica dnevnog tiska uz 6 naslova dnevnih i tjednih novina, nudi i 7 naslova stručnih časopisa. Zavičajna zbirka sakuplja građu koja s povijesnog, kulturnog i gospodarskog aspekta govori o životu Zlatara (100 svezaka).
Knjižnica raspolaže abecednim, naslovnim, stručnim , matičnim te katalogom ilustratora. Knjižnica ima svoju internetsku stranicu: www.knjiznica-zlatar.hr. 2008. god. započelo se informatizacijom kompletnog poslovanja rada knjižnice programom Metel Win.
Organiziranjem i drugih aktivnosti u knjižnici (kao što su susreti s književnicima, izložbama, predstavljanjem knjiga i izdavača) želimo knjižnicu što više približiti svojim članovima. U svrhu toga veliku pažnju posvećujemo i estetskom uređenju knjižnice.
Jednom mjesečno putem Radio Zlatara predstavljamo novonabavljene knjige.
Teško je izdvojiti najvredniji dio fonda Gradske knjižnice Zlatar. Spomenut ćemo onaj koji je nama možda najdraži:

• fotografija Oskara i Ane Keglević iz 1910. god.
• Služinjska knjiga iz 1913. god. sa žigom Kotarske oblasti Zlatar
• Poslovna knjiga iz 1927. god. sa žigom Sreski poglavar Zlatar
• 10-tak svezaka sa žigom Kotarske narodne knjižnice Zlatar
• Poviest Hrvatske Tade Smičiklasa iz 1879. god.
• Pjesme Luke Botića iz 1885. god.
• Krčki knezovi Frankopani Vjekoslava Klaića iz 1901. god.
• Poviest župe Blažene Djevice Marije u Zlataru Vjekoslava Noršića tiskane u Zagrebu 1942. god.
• Laterna magica Slavka Batušića iz 1958. god.
• portreti Dragutina Domjanića, Ksavera Šandora Gjalskog, Ljudevita Gaja i Slavka Batušića u stiroporu (za knjižnicu izradio likovni pedagog Miljenko Mlakar).

Cilj da u našoj knjižnici članovi mogu dobiti kvalitetnu informaciju, svu potrebnu pomoć i literaturu koju knjižnica našeg profila treba imati, kao i daljnja informatizacija, naš je imperativ, a zadovoljni izraz naših članova bit će dokaz da smo u tome i uspjeli!


Lovorka Puklin